Web stranica

Alphabet se odlučio javnije i direktnije suprostaviti direktivama Europske unije, pa nakon što se kroz Google odlučio proizvođačima naplaćivati njegove usluge i aplikacije za Android mobilni operativni sustav, ukoliko ih žele imati predinstalirane na uređajima, sad kroz YouTube otvoreno kritizirati nova pravila.

Naime, Europska unija “izbacila” je Direktivu za zaštitu autorskih prava, ali iznimno je kontroverzan članak 13. U njemu se kaže da platforme kao YouTube moraju pregledavati kroz sve što je na njih postavljeno kako bi se osigurale da ništa od toga ne krši autorska prava. Naravno, time dolazi apsurdnih situacija jer ako se u nekom od videa nalaze fotografije, meme ili segmenti neke glazbe, to je kršenje autorskih prava. Osim ako se neće malo olabaviti u pristupu.

I dok takvu situaciju kritičari direktive otvoreno prozivaju, tek sad kad je javno istupio YouTube, dobiva se na snazi. Ipak je riječ o platformi s više od milijardu korisnika diljem svijeta, platformi koja čini razliku.

“Ako ste u EU, uskoro bi vam moglo biti zabranjeno gledanje video sadržaja koji ne udovoljava kriterijima postavljenima novom direktivom. Ako ste u EU, moglo bi vam biti zabranjeno postavljanje video sadržaja. Milijuni ljudi ostat će uskraćeni za postavljanje sadržaja, mnogi kanali na taj će način propasti i šteta koja se čini ići će na više strana”, kritizirao je YouTube postupak Europske unije.

Naravno, postoji i druga strana priče, Direktivom za zaštitu autorskih prava dodani su mehanizmi zaštite za male tvrtke, te za slobodu govora. Stajalište za pregovore s državama članicama usuglašeno je 13. rujna s 438 glasa za, 226 protiv, te 39 suzdržanih. Ono uključuje značajne izmjene prijedloga Odbora za pravna pitanja prvotno predstavljenog u lipnju.

Mnoge od izmjena koje predlaže Europski parlament na početni tekst Europske komisije imaju za cilj osigurati da umjetnici, prije svega glazbenici, izvođači i autori tekstova, novinari i novinski izdavači budu plaćeni za rad kada ih koriste platforme kao što su YouTube ili Facebook ili servisi za prikupljanje vijesti kao što je Google News. Stajalište Parlamenta dodatno jača planove Europske komisije da se internet stranice i servisi prikupljanja učine odgovornima za povrede autorskih prava.

To bi se također primijenilo i na isječke, gdje se prikazuje samo mali dio teksta izdavača vijesti. U praksi, ova odgovornost zahtijeva od tih strana da plate prava nositelja materijala zaštićenog autorskim pravima, koje stavljaju na raspolaganje. Tekst također posebno zahtijeva da novinari, a ne samo njihovi nakladnici, imaju koristi od naknada koje proizlaze iz ove obveze.

Uz to, Direktiva propisuje kako će se nekomercijalni prijenos na online enciklopedije, kao što su Wikipedija ili open source platforma GitHub, automatski isključiti iz zahtjeva za pridržavanje pravila o autorskim pravima.

Ivor: ICT Business

error
//bitinfo.ba/wp-content/uploads/2018/10/footer-logo.png
hrHR
en_USEN hrHR