Tim
Become a BITINFO team member
Brain

Znanstvenici su u ponedjeljak izjavili da su pronašli način da pomoću skeniranja mozga i modeliranja umjetne inteligencije prepišu “bit” onoga što ljudi misle, što je opisano kao korak prema čitanju misli.

Iako je glavni cilj jezičnog dekodera pomoći ljudima koji su izgubili sposobnost komunikacije, američki znanstvenici priznali su da je tehnologija pokrenula pitanja o “mentalnoj privatnosti”.

U želji da ublaže takve strahove, proveli su testove koji su pokazali da se njihov dekoder ne može koristiti na onome  tko nije dopustio da se vježba na aktivnosti njihovog mozga tijekom dugih sati unutar skenera za funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI).

Prethodna istraživanja su pokazala da moždani implantat može omogućiti ljudima koji više ne govore ili tipkaju da sriču riječi ili čak rečenice.

Ta “mozak-računalo sučelja ” fokusiraju se na dio mozga koji kontrolira usta kada pokušavaju oblikovati riječi.

Alexander Huth, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Teksas u Austinu i koautor nove studije, rekao je da jezični dekoder njegovog tima “radi na vrlo različitoj razini”.

“Naš sustav stvarno funkcionira na razini ideja, semantike, značenja”, rekao je Huth na online konferenciji za novinare.

To je prvi sustav koji može rekonstruirati kontinuirani jezik bez invazivnog moždanog implantata, prema studiji u časopisu Nature Neuroscience.

 

‘Dublje od jezika’

Za potrebe studije, troje ljudi provelo je ukupno 16 sati unutar fMRI uređaja slušajući izgovorene narativne priče, uglavnom podcaste poput New York Times’ Modern Love.

To je omogućilo istraživačima da mapiraju kako riječi, fraze i značenja potiču odgovore u regijama mozga za koje se zna da obrađuju jezik.

Ubacili su te podatke u jezični model neuronske mreže koji koristi GPT-1, prethodnika tehnologije umjetne inteligencije koja je kasnije implementirana u iznimno popularnom ChatGPT-u.

Model je uvježban da predvidi kako će mozak svake osobe reagirati na percipirani govor, a zatim suziti opcije dok ne nađe najbliži odgovor.

Kako bi testirali točnost modela, svaki je sudionik zatim slušao novu priču u fMRI uređaju.

Prvi autor studije Jerry Tang rekao je da dekoder može “oporaviti srž onoga što je korisnik čuo”.

Na primjer, kada je sudionica čula rečenicu “Još nemam vozačku dozvolu”, manekenka je odgovorila s “još nije ni počela učiti voziti”.

Dekoder se borio s osobnim zamjenicama kao što su “ja” ili “ona”, priznali su istraživači.

Ali čak i kada su sudionici smišljali vlastite priče – ili gledali nijeme filmove – dekoder je i dalje mogao shvatiti “bit”, rekli su.

Ovo je pokazalo da “dekodiramo nešto što je dublje od jezika, a zatim to pretvaramo u jezik”, rekao je Huth.

Budući da je fMRI skeniranje presporo za hvatanje pojedinačnih riječi, prikuplja “mješavinu, aglomeraciju informacija tijekom nekoliko sekundi”, rekao je Huth.

“Tako da možemo vidjeti kako se ideja razvija, iako se točne riječi izgube.”

 

Etičko upozorenje

David Rodriguez-Arias Vailhen, profesor bioetike na španjolskom Sveučilištu Granada koji nije uključen u istraživanje, rekao je da ono nadilazi ono što su postigla prijašnja sučelja mozga i računala.

To nas dovodi bliže budućnosti u kojoj su strojevi “sposobni čitati misli i prepisivati misli”, rekao je, upozoravajući da bi se to moglo dogoditi protiv volje ljudi, primjerice dok spavaju.

Istraživači su očekivali takvu zabrinutost.

Proveli su testove koji su pokazali da dekoder ne djeluje na osobu ako već nije uvježban na vlastitoj moždanoj aktivnosti.

Tri sudionika su također bila u mogućnosti jednostavno osijetiti dekoder.

Tijekom slušanja jednog od podcasta korisnicima je rečeno da broje do sedam, imenuju i zamišljaju životinje ili ispričaju drugu priču u mislima. Sve te taktike “sabotirale” su dekoder, rekli su istraživači.

Zatim se tim nada da će ubrzati proces kako bi mogli dekodirati snimke mozga u stvarnom vremenu.

Također su pozvali na propise za zaštitu mentalne privatnosti.

“Naš um je dosad bio čuvar naše privatnosti”, rekao je bioetičar Rodriguez-Arias Vailhen.

“Ovo bi otkriće moglo biti prvi korak prema kompromitiranju te slobode u budućnosti.”

 

TechXplore

Podijeli

BITINFO d.o.o.

Kralja Tomislava 159, 88260 Čitluk, BiH
Tel: +387 36 656 539
Mob: +387 63 463 386
Email: [email protected]

Bitinfo web dizajn

Id.Br.: 4227688750007
PDV broj: 227688750007
Broj računa: 3381202247557718
IBAN: BA393381204847560753
SWIFT: UNCRBA22
Bitinfo
en_USEN