Njemačka, Francuska, Španjolska i deset drugih zemalja europske unije udružile su snage kako bi uložile u procesore i poluvodičke tehnologije, ključne za internetske uređaje i obradu podataka, u pokušaju sustizanja Sjedinjenih Država i Azije.
Europski udio na globalnom tržištu poluvodiča vrijednom 440 milijardi eura iznosi oko 10%, a EU se trenutno oslanja na čipove proizvedene u inozemstvu.
Takva ovisnost o stranom čipsu i drugim proizvodima dospjela je u središte pozornosti tijekom pandemije COVID-19.
Zabrinutost zbog sigurnosti nekih stranih vlada također je dodala zabrinutosti zbog oslanjanja na strane čipove koji se koriste u automobilima, medicinskoj opremi, mobilnim telefonima i mrežama, kao i za nadzor okoliša.
Europska unija početkom ove godine dogovorila se da će za digitalne projekte izdvojiti 145 milijardi eura, što je jednako petini njenog fonda za ekonomski oporavak od virusa.
13 zemalja reklo je da će surađivati na jačanju europskog lanca vrijednosti elektronike i ugrađenih sustava.
“To će zahtijevati kolektivne napore kako bi se udružile investicije i koordinirale akcije kako javnih tako i privatnih dionika”, rekli su u zajedničkoj izjavi.
Skupina će se obratiti tvrtkama kako bi stvorile industrijske saveze za istraživanje i ulaganje u projektiranje i izradu prerađivača te potražiti financiranje takvih projekata.
Također će izraditi europsku shemu poznatu kao važan projekt od zajedničkog europskog interesa koji omogućava financiranje prema labavijim pravilima državne potpore EU-a. Skupina će nastojati uspostaviti zajedničke standarde i certifikaciju za elektroniku.
Potpisnici su još i Belgija, Hrvatska, Estonija, Finska, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska, Portugal i Slovenija.
“Kolektivni pristup može nam pomoći da iskoristimo naše postojeće snage i prihvatimo nove mogućnosti jer napredni procesorski čipovi igraju sve važniju ulogu za europsku industrijsku strategiju i digitalni suverenitet”, rekao je u izjavi šef EU za digitalne tehnologije Thierry Breton.
REUTERS
EN 
HR